Promene modnih stilova od istoricizma, preko secesije, do art dekoa

Facebook
Twitter
WhatsApp
Email
Promene modnih stilova od istoricizma, preko secesije, do art dekoa

U okviru programa obeležavanja Svetskog dana secesije, posetioci Gradskog muzeja imali su priliku da pogledaju gostujuću izložbu Promene u modi – Istoricizam, secesija, art deko 1880–1940“. Izložba predstavlja svojevrsno putovanje kroz šest decenija modne istorije, od raskošnih formi istoricizma, preko profinjenih linija secesije, do moderne estetike art dekoa. Kroz odabrane eksponate, fotografije i prikaze odevanja, posetioci mogu da sagledaju kako su se menjali modni trendovi, ali i društvene okolnosti koje su ih oblikovale.

Moda je mnogo više od odeće – ona govori o vremenu, društvu i ljudima koji su je nosili. Kroz elegantne haljine, portrete i fotografije, otkrijte kako su se modni stilovi menjali od raskoši istoricizma, preko prepoznatljive lepote secesije, do geometrijske elegancije art dekoa.

– Njihova izuzetno bogata tekstilna zbirka bila je predstavljena na velikoj izložbi organizovanoj povodom 150 godina Budimpešte, odnosno ujedinjenja Pešte, Budima i Starog Budima 1873. godine. Ta izložba pratila je razvoj mode od tog perioda do danas, a upravo sa nje odabrani su eksponati koji su stigli u Suboticu. Ovde je predstavljeno oko dvadeset haljina i odevnih predmeta iz njihove zbirke, a autorka izložbe je Judita Satmari. Pored haljina iz Budimpešte, izložbu upotpunjuju portreti iz zbirke našeg muzeja, koji se veoma lepo uklapaju u koncept postavke. Postavku dopunjuju i fotografije Subotičana, pa posetioci mogu da vide kako su se tadašnji modni trendovi odražavali i u našem gradu – izjavila je Žužana Korhec Pap, restaurator Gradskog Muzeja.

Izložba posvećena promenama u modi gostuje u Gradskom muzeju do 25. jula, a Žužana Korhec Pap najavila je i novu izložbu koja je u pripremi, posvećenu slikaru Karolju Jakobeiju. Reč je o umetniku rođenom u Kuli, koji je detinjstvo proveo u Baji, nakon čega je studirao u Beču. Po povratku u Budimpeštu izgradio je uspešnu karijeru i tokom pedesetih godina 19. veka stekao ugled kao istaknuti portretista.

– Subotica je od Karolja Jakobeija naručivala ne samo crkvene i oltarske slike, već i portrete za Gradsku kuću. Za Veliku većnicu je 1862. godine naslikao portrete Ferenca Deaka i Ištvana Sečenjija, koji svedoče o njegovom značajnom mestu u umetničkom i društvenom životu tog vremena.

Otvaranje izložbe je planirano za 25. jun, a publika će imati priliku da je pogleda do početka septembra.

 

Tagovi:

Pročitajte još:

Preporuka za vas