Razorna oluja sa gradom pogodila je juče subotički atar, uništivši useve na površini koja premašuje deset hiljada hektara. Na trećini te površine, oko tri hiljade hektara, šteta je toliko velika da se može smatrati totalnom, dok je na preostalih sedam hiljada hektara oštećenje parcijalno, ali svakako osetno.
Grad je prošao dijagonalno kroz teritoriju grada Subotice, zahvativši pojas od Bačalmaša na granici, kroz Tavankut, Mišićevo, Kaponju i Đurđin, sve do Žednika. Nevreme se obrušilo na ovaj kraj između pet i šest popodne, a iza sebe je ostavilo uništene njive i voćnjake. Blato i raskvašeni atarski putevi i dalje otežavaju procenu celog obima katastrofe, pa se precizniji podaci očekuju tek u narednim danima.
Direktor Poljoprivredne stručne službe Damir Varga naveo je da su od svih kultura najosetljivija uljana repica, koja je gotovo u potpunosti stradala, ali i pšenica, kojoj po navodima stručnjaka u pojedinim delovima atara bukvalno nije ostalo ni zrna u klasu. Suncokret je ostao bez butona, stabljike su polomljene, dok je šećernoj repi list skoro u potpunosti uništen, mada stručnjaci smatraju da ona uz odgovarajuće agrotehničke mere ima šansu da se delimično oporavi.
Najteže stanje zatečeno je u Vuković kraju u Gornjem Tavankutu, gde su uništeni i voćnjaci i povrtnjaci. Potreseni proizvođači, koji ni nisu bili raspoloženi za zvanične nastupe, u razgovoru su potvrdili da su njihove parcele doživele apsolutnu štetu.
Pred subotičkim paorima sada stoje teška pitanja o daljem postupanju sa uništenim površinama. Kod strnih žita problem je velika biljna masa koja je iscrpla vlagu iz dubljih slojeva tla, pa njeno uklanjanje i priprema za novu setvu zahtevaju vreme u trenutku kada je sezona već odmakla. Kod suncokreta i kukuruza, gde je biljna masa još uvek manja, presejavanje bi moglo imati smisla, pod uslovom da se zemlja što pre pripremi. Varga je napomenuo da jedina prava mera zaštite ostaje osiguranje useva, koje mnogi od ovih proizvođača nažalost i dalje zanemaruju.
