Od zasada jabuka koje uništavaju mraz i suša do novih pravila za sertifikaciju, 22. Biofest u Subotici okupio je proizvođače i stručnjake koji ukazuju na mogućnosti, ali i prepreke u razvoju organske poljoprivrede.
Koliko je teško sačuvati organsku proizvodnju kada vremenske prilike iz godine u godinu smanjuju prinose, najbolje znaju poljoprivrednici koji od nje žive. Laslo Berenji iz Bačkih Vinograda na svom gazdinstvu uzgaja organsko voće i žitarice, ali umesto planiranja proširenja proizvodnje, danas mu je važnije da sačuva ono što već ima.
„Pre bih rekao da bih želeo da održim ovo što imam nego da širim proizvodnju“, kaže Berenji, čije se gazdinstvo prostire na oko 11 hektara.
Jabuke, grožđe, kruške i kajsije čine deo njegove ponude, a proizvode prodaje direktno kupcima, na kućnom pragu i isporukom u Suboticu. Interesovanje postoji, ali rod sve više zavisi od vremenskih uslova.
„Poslednjih godina velike štete nam prave mraz i suša, tako da se borimo“, ističe Berenji.
Njegovo iskustvo jedna je od tema 22. Međunarodnog festivala organskih proizvoda Biofest, koji je danas otvoren u Subotici. Manifestacija, koju organizuju Udruženje Terra’s i Otvoreni univerzitet Subotica, povezuje proizvođače, stručnjake i potrošače, sa ciljem da podstakne razvoj organske poljoprivrede i približi sertifikovane proizvode kupcima.
Više proizvođača, veće površine
Uprkos problemima na terenu, podaci pokazuju da organska proizvodnja u Srbiji beleži rast. Snježana Mitrović iz Udruženja Terra’s navodi da je pod organskim usevima oko 27.800 hektara, što čini približno jedan odsto ukupnih obradivih površina u zemlji.
Raste i broj proizvođača, prerađivača i distributera koji posluju u ovom sektoru.
„Ohrabruje činjenica da godinama raste broj operatera, a to su proizvođači, prerađivači i distributeri. Sa 710 u 2022. godini, njihov broj porastao je na 755″, istakla je Mitrović.
Vojvodina ima oko 8.200 hektara pod organskom proizvodnjom, dok se u Severnobačkom okrugu beleži postepen rast, sa približno 900 hektara. Za Suboticu i okolna mesta posebno je značajno uključivanje novih gazdinstava u organsku proizvodnju.
U Tavankutu i Ljutovu sedam do osam proizvođača ušlo je u period konverzije, odnosno prelaska na organsku proizvodnju, koji traje tri godine. Prema rečima Mitrović, važno je što su ovi proizvođači već obezbedili plasman svojih proizvoda.
Za Berenjija, odluka da se bavi organskom poljoprivredom proistekla je iz želje da njegova porodica jede hranu koju sama proizvodi.
„Za organsku proizvodnju odlučili smo se zato što bismo i sami želeli zdravije da živimo, tako da proizvodimo ono što i mi jedemo“, objašnjava ovaj poljoprivrednik.
Sertifikat kao potvrda kvaliteta
Pored povećanja proizvodnje, jedan od važnih zadataka jeste očuvanje poverenja potrošača. Kupci moraju da znaju kako da prepoznaju sertifikovane organske namirnice, dok proizvođači moraju da ispune propisane uslove kako bi svoje proizvode mogli da prodaju kao organske.
O promenama u ovoj oblasti govorio je Nenad Novaković iz sertifikacione kuće koja se bavi kontrolom i sertifikacijom organske proizvodnje.
Novi zakon, koji je stupio na snagu 1. juna 2026. godine, donosi nekoliko značajnih novina. Među njima su registar organskih proizvođača, grupna sertifikacija i veće uključivanje države u kontrolu celokupnog lanca proizvodnje.
„Ono što je ključno jeste da se uvodi registar organskih proizvođača. Proizvođačima se izdaje rešenje da su registrovani kao organski proizvođači“, naveo je Novaković.
Grupna sertifikacija trebalo bi da omogući organizovaniji nastup proizvođača na tržištu. Umesto da otkupljivači pojedinačno ugovaraju saradnju sa svakim poljoprivrednikom, proizvođači će moći da nastupaju preko udruženja ili zadruge, kao pravno organizovane grupe koja plasira sertifikovane proizvode.
Novim zakonom predviđene su i službene kontrole, čime se država aktivnije uključuje u nadzor nad organskom proizvodnjom. Puni efekti ovih promena očekuju se tokom 2027. godine, kada bi trebalo da počnu prijave i formiranje registra.
Novaković je ukazao i na značaj akcionog plana za razvoj organske proizvodnje u Subotici, koji lokalnoj samoupravi može da posluži kao osnova za buduće programe podrške poljoprivrednicima.
Od organskih namirnica do novih znanja
Biofest nije namenjen samo proizvođačima i stručnjacima. Posetioci imaju priliku da se upoznaju sa ponudom desetak gazdinstava iz Vojvodine, ali i da nauče kako da čitaju deklaracije i razlikuju sertifikovane organske proizvode od onih koji se samo predstavljaju kao prirodni ili zdravi.
Predavanje „Pravilna ishrana i važnost čitanja etikete – samo sertifikovan je organski proizvod“ održava profesorka dr Tereza Horvat Skenderović, uz degustaciju hrane pripremljene od organskih namirnica. Za slatki i slani meni zaduženi su učenici Hemijsko-tehnološke škole Subotica, budući poslastičari.
Na festivalu su dodeljena i priznanja za najbolje u ovoj oblasti. Za bioproizvod godine proglašen je ovseni keks sa čokoladom i lešnikom, iz proizvodnje Bio špajza iz Beograda, dok je titulu bioproizvođača godine poneo Institut za kukuruz „Zemun Polje“.
Program se nastavlja u sredu, kada će učenici Hemijsko-tehnološke škole posetiti organsku farmu Sabolča Tružinskog u Njegoševu, u blizini Bačke Topole, u okviru programa „Dan organskih farmi“.
Od prvog izdanja 2005. godine, Biofest nastoji da podstakne razvoj organske proizvodnje i pronađe načine da domaći proizvodi lakše stignu do kupaca. Ovogodišnji susreti pokazuju da za dalji razvoj nisu dovoljni samo veće površine i veći broj proizvođača. Potrebni su sigurniji uslovi za poljoprivrednike, pouzdana kontrola kvaliteta i bolja podrška ljudima koji, uprkos sve nepredvidljivijim vremenskim prilikama, nastavljaju da proizvode organsku hranu.
