U trenutku kada se drugi sklanjaju na bezbedno, oni oblače zaštitnu opremu i kreću suprotnim putem. Nekad ih čeka vatra, nekad voda, ruševina ili čovek zarobljen u prostoru iz kojeg sam ne može da izađe. Upravo ljudi kojima su vanredne situacije svakodnevni posao bili su u središtu svečane akademije održane u zgradi Narodnog pozorišta povodom Dana Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova.
Ovogodišnje obeležavanje bilo je prilika da se posebno govori o intervencijama koje su tokom leta predstavljale ozbiljan ispit za vatrogasce-spasioce. Među njima se izdvojilo gašenje velikog požara u Deliblatskoj peščari, gde su uslovi na terenu dodatno otežavali svaki pokušaj da se vatrena stihija stavi pod kontrolu.
Pesak po kojem je bilo teško kretati se, gusto rastinje, vetar koji je menjao pravac i požari koji su se širili ispod površine zemlje pretvorili su intervenciju u višednevnu borbu sa nepredvidivim protivnikom. Pomoć su pružali i timovi iz inostranstva, dok su iz vazduha bili angažovani helikopteri kroz evropski RescEU mehanizam, kao i ruski avion „Iljušin“.
Načelnik Sektora za vanredne situacije Luka Čaušić rekao je da je upravo iskustvo iz Deliblatske peščare promenilo način na koji posmatra ljude koji su učestvovali u gašenju.
„Nakon ove intervencije u Deliblatskoj peščari, ja vam se divim i želim da vam kažem da ste vi istinski heroji“, rekao je Čaušić, poručujući da pripadnike ovog sektora više ne treba opisivati samo kao „tihe heroje“, već javno govoriti o njihovom radu i riziku kojem se izlažu.
Govoreći o situaciji na terenu, Čaušić je opisao trenutke u kojima ni najiskusniji nisu bili sigurni da će intervencija biti uspešna.
„U pojedinim momentima i najiskusniji među nama su mislili da je bitka izgubljena“, rekao je on.
Poseban problem predstavljali su podzemni požari, gusti slojevi rastinja i vetar koji je, kako je naveo, na relativno malom rastojanju mogao da duva iz različitih smerova. Zbog peska je bilo otežano i kretanje vozila, dok se vatra širila na način koji nije bilo lako uočiti čak ni ekipama koje su pristigle iz drugih zemalja.
U akciji su, pored pripadnika MUP-a, učestvovali vojska, dobrovoljni vatrogasci, javna preduzeća, policija i međunarodne ekipe iz Rusije, Nemačke, Rumunije i Mađarske.
Da iskustva sa ovakvih intervencija moraju da budu praćena konkretnim jačanjem sistema, poručio je ministar unutrašnjih poslova Ivica Dačić. Prema njegovim rečima, prioritet mora da bude povećanje broja vatrogasaca-spasilaca, ali i nabavka mehanizacije i opreme.
„Treba više ljudi. Treba mehanizacije, ali nema je bez ljudi na terenu koji gase požar“, rekao je Dačić.
On je posebno naglasio da se posao gašenja požara ne može osloniti samo na avijaciju ili tešku mehanizaciju, jer je čovek na terenu ključan za intervenciju.
Brojevi koje je Dačić izneo pokazuju obim posla sa kojim se pripadnici Sektora za vanredne situacije svakodnevno suočavaju. U prethodnom periodu imali su više od 30.000 intervencija, od kojih se više od 22.000 odnosilo na požare. Tokom tih akcija spaseno je više od 800 ljudi.
Iza tih podataka, međutim, ne nalaze se samo statistički pokazatelji. Svaka intervencija znači konkretnog čoveka kojem je pomoć bila potrebna, ali i vatrogasca-spasioca koji je zbog toga morao da uđe u situaciju iz koje bi većina ljudi pokušala da se udalji.
„Iza svakog spasenog života je njegova porodica i život koji je bio i koji se nastavlja, ali i iza svakog spasenog čoveka je čovek koji ga je spasao i njegova porodica i njegov život takođe. To nema cenu“, rekao je Dačić.
Za posebno zalaganje tokom rada i intervencija na svečanoj akademiji uručene su i Zlatne značke. Među dobitnicima su Nebojša Panić, zamenik načelnika beogradske Uprave za vanredne situacije, Dragan Milošević, vođa vatrogasno-spasilačke grupe u Čačku, Milan Đuričić, vođa Vatrogasno-spasilačke čete Užice, Vladimir Jović, vatrogasac-spasilac vozač iz Sokobanje, Jelena Maksimović iz brigade Kraljevo, Dejan Stanojević, komandant Vatrogasno-spasilačke brigade Vranje, Nikola Lijeskić iz Uprave za vanredne situacije Beograd i Aleksandar Raičević, pilot Helikopterske jedinice MUP-a.
Priznanja su dobili i predstavnici međunarodnih ekipa koje su ovog leta učestvovale u borbi protiv velikih požara u Srbiji. Posebno su istaknuti timovi iz Nemačke, Mađarske, Rumunije i Rusije.
Dan Sektora za vanredne situacije ove godine imao je i humanitarnu dimenziju. Tokom događaja prikupljana su sredstva za opremanje senzorne sobe u Domu za decu i omladinu „Kolevka“, dok je deo prikupljenog novca namenjen kupovini između dve i tri hiljade javljača dima.
Planirano je da ti uređaji budu postavljeni u domovima starijih i slabije pokretnih građana, kao i drugih ljudi kojima je zbog povećanog rizika potrebna dodatna zaštita.
Tako je dan posvećen onima koji reaguju kada se nesreća već dogodi dobio i poruku o prevenciji: ponekad jedan mali uređaj može da upozori na opasnost dovoljno rano da vatrogasac uopšte ne mora da bude pozvan.
